| MBA studij baš za vašu kompaniju | ||||
|
 Za razliku od tradicionalnog poslovnog obrazovanja, prilagođeni programi usredotočuju se na točno određenu kompaniju i njene specifične potrebe Ovoga mjeseca 22 top menadžera iz kanadske kompanije Bayer CropSciences, iz svih podružnica diljem zemlje, uputit će se na sveučilište u Calgaryja na Haskayne School of Business. Tamo će u tri intenzivna dana sudjelovati u nizu predavanja, studija slučaja, te konkretnim projektima u malim skupinama. To će biti četvrti posjeti Bayerovih menaždera tom sveučilištu koje je iznašlo novi način podučavanja (i zarađivanja) u doba kriza. Haskayne School of Business razvija MBA programe koji su specifični za svaku kompaniju i u potpunosti prilagođeni potrebama točno određenog posla. Bayer CropSciences dobar je primjer zadovoljne kompanije koja je pronašla korist u prilagođenim MBA programima, a vodstvo kompanije tvrdi da su rezultati odlični i u nekim segmentima bolji od klasičnih MBA programa. "Iznenađeni smo brzinom kojom je Haskayne postao dijelom naše korporativne kulture. Dobili smo sve prednosti klasičnog MBA programa, ali na vrlo specifičnom nivou. Učimo specifične vještine koje su relevantne za naše posao", kaže Curtis Bunz, menažder u Bayer CropSciencesu, kompaniji u punom vlasništvu njemačkog konglomerata Bayer AG.Bayer CropSciences jedna je u nizu kompanija koje su oduševljene prilagođenim programima školovanja za top menadžere. Tijekom nekoliko posljednjih godina kompanije su krenule u smanjene broja hijerarhijskih nivoa, dakle menadžerska piramida sve je manja, sa sve manje menadžera između glavnog direktora i radnika u proizvodnju. To kao posljedicu ima eksploziju prilagođenih MBA programa jer oni menadžeri koji ostanu u kompaniju moraju usvojiti niz novih, često vrlo kompleksnih znanja. Danas je više nego ikad potrebno da menadžer poznaje svaki dio poslovanja i više si ne može priuštiti usku specijalizaciju jer su njegova zaduženja jednostavno preširoka. Najveće kanadske kompanije poput Air Canadas, Teluses ili EnCanasa povukle su logičan potez i okrenule se poslovnim školama, no sa zahtjevom da se napravi programi njima prilagođeni. Metode, kolegiji, radionice, načini istraživanja i studije slučajeva morali su biti prilagođeni određenoj industriji i specifični za pojedinu kompaniju. Poslovne škole objeručke su prihvatile ponuđenu priliku, a u početku glavni razlog nije bila dobit. U nekim slučajevim prilagođeni programi, koji mogu "pojesti" do 150.000 dolara dok se u potpunosti ne isplaniraju, ne donose ništa veću dobit nego klasični, otvoreni MBA programi. Poslovne škole na prilagođenim programima i same uče o novim industrijama i načinima poslovanja, od bankarstva i osiguranja do šumarstva i prijevoza. Ta skupljena znanja omogućuju im da razviju bolje i raznovrsnije standardne MBA programe i time postanu konkurentnije na tržištu poslovnog obrazovanja.Jedan od najstarijih program obrazovanja menadžera u Kanadi provodi Richard Ivey School of Business pri Sveučilištu Zapadnog Ontarija, na čijem je čelu profesor Jeffrey Gandz. On je na sveučilištu od 1977. godine, a većinu svog profesorskog rada proveo je stvarajući prilagođenje programe obrazovanja koji danas predstavljaju 80 posto svih programa u toj poslovnoj školi. Gandz kaže da su do danas razvili oko 100 specifičnih programa, u razvoju je njih oko 15, a u to nisu uračunati posebni programi za srednji menadžment. "Uvijek je bilo kompanija koje su tražile nešto za njih specifično. One imaju jedinstvenu strategiju koje treba prenijeti zaposlenicima ili, u većini slučajeva, žele specifična znanja vezane baš uz njihov djelokurg rada. Tako nešto jednostavno se ne može naučiti na tradicionalnom MBA studiju", kaže Gandz says.Programi i kolegiji koje razvija Richard Ivey School of Business variraju u složenosti od jednodnevnih radionica temeljenih na klasičnim MBA kolegijima, do korporativnih akademija ili "sveučilišta". Ti programi sastoje se od serije predavanja, traju dvije ili tri godine, te su pretežito namijenjene menadžerima koji će uspinjati u korporativnoj hijerarhiji i koji moraju dobro poznavati poduzeće, od proizvodnje do strateškog upravljanja."Mnogo kompanija zna da ima dobre ljude u prodaji ili dobre operativce koji vrlo malo znaju o, primjerice, financijama. Međutim, kako se ti ljudi uspinju u korporativnoj hijerarhiji, ta znanja koja oni nemaju postaju ključna za njihov svakodnevni rad. Ta se znanja jednostavno moraju usvojiti", objašnjava Gandz. Korporativni programi bave se i složenijim stvarima poput spajanja i preuzimanja. Primjer je banka Toronto-Dominion koja je od Richard Ivey School of Business zatražila savjete kako spojiti dvije korporativne kulture: svoju i onu iz kupljenih američkih banaka Commerce Bancorp i Banknorth.Uz to što školuju top menadžere, prilagođeni MBA programi pomažu kompanijama da zadrže kvalitetne kadrove. Gledano iz perspektive zaposlenika, dodatno školovanje omogućuje im povezivanje s kolegama, no također im daje veći utjecaj na odluke najvišeg menadžmenta. U mnogim kolegijima studenti moraju analizirati opasnosti koje prijete kompaniji, a zatim moraju ponuditi rješenja za izlaz iz krize ili problema. Što i kako ponuditi Za Toma Gleava, direktora razvoja u Haskayneu, cilje prilagođenog programa je "stvaranje vrlo realističnog iskustva s malom dozom pritiska". Da bi se to postiglo potrebna je bliska suradnja poslovne škole i kompanije. Profesori sebe jednim velikim dijelom vide kao konzultante. Prvi korak je sastanak s klijentom i razgovor sa najvišim menadžerima koji objašnjavaju koje su njihove potrebe. Gleave s kolegama zatim analizira probleme i potrebe, te pokušava shvatiti korporacijsku kulturu i konkretan posao kojim se kompanija bavi. Na temelju svega toga definiraju se kolegiji, njihov sadržaj i trajanje, a cijeli proces traje tri do šest mjeseci. Ako kompanija ima jasno definirane ciljeve, studenti mogu u učionice već za dva do tri tjedna. Objavi ovaj članak na sljedećim servisima:       Komentari (0)
 |
| Ažurirano ( Srijeda, 11 Ožujak 2009 14:19 ) |
RSS feed Comments
